Gosti: 2
Prostor bivšeg Adriavinila na kojem bi trebao niknuti osmi Kaštel, investicija je koja bi bila vrijedna više od pola milijarde eura
Hoće li u Kaštelima niknuti osmi Kaštel, na 24 hektara prostora bivšeg Adriavinila s marinom, hotelima, stanovima, poslovno-stambenim zgradama, pitanje je oko kojeg će se tek lomiti koplja.
Da bi se to dogodilo, Gradsko vijeće Kaštela treba izmijeniti Generalni urbanistički plan i prenamijeniti tu zonu iz turističke u mješovitu. Do sada Vijeće nije bilo blagonaklono prema mogućnosti da se tom području dogodi splitski Žnjan, da se izgrade apartmani koji će se zatim pretvoriti u stanove.
Gradskim vijećnicima i novinarima, vlasnici tog prostora, Kemokompleks Envera Moralića i splitski Lavčević, koji je u sastavu Montmontaže, trebali bi 10. veljače, na tematskoj sjednici Vijeća, objasniti što su sve zamislili na tom prostoru.
Gradski projekt
- Neka polože karte na stol i u otvorenom razgovoru vijećnicima i javnosti kažu što su točno i konkretno zamislili. Mi ne znamo koliko su to stanova nakanili graditi, a dobro znamo što znače poslovno-stambene zgrade koje su predvidjeli. Nama je u interesu da na dijelu tog prostora, koji nije samo privatan nego je javno dobro, budu i javni sadržaji i šetnica duž obale.
- Bez obzira na to što je riječ o privatnom vlasništvu, želimo da to bude veliki gradski projekt, a Gradu je u interesu da na tom području ne bude ovakva pustoš kakva je godinama, u interesu nam je da se to područje razvija, da se ljudi zaposle, ali prije prenamjene, o kojoj će posljednju riječ dati gradski vijećnici, a ja sam za ono što oni odluče, moramo znati na čemu smo - kaže to Joško Berket, gradonačelnik Kaštela.
Za sada je izvjesno da su partneri odustali od projekta koji su naveliko najavljivali prije dvije godine, što je uz gradnju marine, najveće na srednjodalmatinskom području, uključivalo i podizanje jednog gradskog hotela i sportskih sadržaja, investicije vrijedne 150 milijuna eura, u korist ambicioznijeg plana.
Još preklani angažirali su Studio R Jerka Rošina koji im je izradio prostorno-programsku studiju.
Što o svemu tome kažu vlasnici prostora, nismo doznali jer u kaštelanskoj podružnici Kemokompleksa, bivšeg Adriavinila, direktor Zvonimir Krstulović kaže da nije odgovoran za davanje izjava i upućuje nas na onog tko to jest u ime oba partnera - Petra Antića, direktora Lavčevića.
No taj je direktor zauzet čovjek, pa do njegovih izjava nismo nikako mogli doći.
Enver Moralić već je sedam godina vlasnik prostora
6000 postelja
Krstulović nam je samo kazao da su partneri tek koncem 2007. dobili građevinsku dozvolu za rušenje objekata Adriavinila i da su do sada obavili 70 posto posla. Mogli bi i ostalo lako srušiti, no to nema smisla, jer nemaju građevinske dozvole za gradnju novih objekata.
Predlažući izmjene GUP-a za područje Adriavinila iz turističke u mješovitu zonu, Enver Moralić i Petar Antić u navedenoj studiji pišu da bi na tom prostoru mogli izgraditi do 3000 soba s maksimalno 6000 postelja, a GUP-om uvjetovana i omogućena turistička izgradnja značila bi barem 500 milijuna eura ulaganja.
Pitajući se ima li smisla planirati nešto što nije ostvarivo, potegnuli su još neke stvari. Pa tako vele da i mjesečeva površina može, zanemare li se potrebna ulaganja, postati atraktivna šumska površina, te kažu da nije samo problem u lokaciji nego i u okolici, tvornici cementa, zagađenosti akvatorija, deponiju šljake i pepela na samoj lokaciji i saniranom odlagalištu u susjedstvu, pitajući se zbog čega bi itko došao ljetovati na lokaciju koja je prije bila deponij šljake.
Ne kažu zašto su onda uopće kupovali nešto nalik mjesečevoj površini u Kaštel Sućurcu niti zbog čega bi netko kupio stan ili poslovni prostor na bivšem deponiju šljake.
Sanja STAPIĆ
Akropola pod staklom
U informaciju da se na području Adriavinila nalazi antička nekropola, Zvonimir Krstulović sumnja i kaže da je nekropola, ako je i postojala, vjerojatno uništena tijekom gradnje Jugovinila. No, ne bi bio nezadovoljan da je pronađu, zaštitili bi je staklom i uklopili u planove.
Nasipi opasne šljake
Šljaka i pepeo kojem je tehnološkim postupcima povišena prirodna radioaktivnost na području Adriavinila, proizvodi su nekadašnje Jugovinilove termoelektrane koja je koristila ugljen s povišenom prirodnom radioaktivnošću. Prije 30-ak godina bilo je trajno sanirano odlagalište unutar tvorničkog kruga, no nakon toga se, uz to odlagalište, nasipavao pepelom i šljakom prostor između tvornice i mora te samo more. Prema jednom radu koji je objavio Institut za medicinska istraživanja iz Zagreba, procjenjuje se da je na površini od 18 tisuća metara četvornih odloženo oko 50 tisuća tona pepela i šljake.
Oslobođeni naknade
Kemokompleks i Lavčević su 2003. kupili Adriavinil. Početna mu je cijena bila 15 milijuna eura, a prodan je iz petog pokušaja za 5,3 milijuna eura. Partneri su dobili oko 220 tisuća kvadrata na kojima su, kako su bili izjavljivali te 2003. godine, planirali do 2005. demontirati sva postrojenja i izgraditi 1500 luksuznih apartmana, marinu, suhi vez, hotele, kockarnice, zaposliti 300 do 600 ljudi i početi raditi do turističke sezone 2008. godine.
Tadašnji gradonačelnik Ante Sanader je Kemokompleks i Lavčević oslobodio plaćanja komunalne naknade na rok od 10 godina nadajući se da će se u gradsku blagajnu slijevati novac od plaćanja poreza i pristojbi kada se prostor privede svrsi. Ne samo da je taj prostor još daleko od privođenja bilo kakvoj svrsi, nego, kako doznajemo, vlasnici ugovorno i nisu obvezani nikakvim rokovima.
Koliko su već zaradili
24 eura - za samo 24 eura po kvadratu dobili 24 hektara zemljišta
naknada - oslobođeni od plaćanja komunalnih doprinosa
100.000 kn - od Grada i Županije dobili 100.000 kuna za uklanjanje vinilkloridmonomera
10 milijuna - samo na prodaji nekoliko desetaka tona bakrenih kabela iz Adriavinila zaradili desetak milijuna kuna
čelik - o zaradi na građevinskom čeliku koji su izvlačili iz pogona koje su rušili, može se samo nagađati
sanacija - tvrde da trošak sanacije terena od pepela i šljake iznosi oko 80 milijuna kuna, no ne navode jesu li u to uračunali 21 milijun kuna koje bi za taj posao trebali dobiti od Fonda za zaštitu okoliša...
Što je Rošin isplanirao
•• devet hotela površine 138 tisuća metara četvornih
•• marina za smještaj 400 brodova do 12 metara dužine
•• sportski objekti i tereni na 41.600 kvadrata
•• 9337 kvadrata stanova
•• trgovački centar na 24.600 kvadrata
•• poslovno-hotelska zgrada na 19.600 kvadrata
•• četiri poslovno-stambene zgrade od ukupno 49 tisuća kvadrata
•• društveni sadržaji s dva muzeja, jednom crkvom...
Izvor:Slobodna dalmacija
