Gosti: 2
Dvadesetu godinu za redom 4. ožujka, na dan kada se 852. godine u Trpimirovoj darovnici na području drevnih Bijaća prvi put spominje ime Hrvat, Kaštelani slave Dan grada. Tim smo povodom o trenutnim i budućim projektima te o sveukupnom stanju u gradu razgovarali sa - od odvajanja Kaštela od Splita - dosad šestim gradonačelnikom Joškom Berketom koji je na prvim neposrednim izborima funkciju poteštata preuzeo u svibnju prošle godine.
Loša politika
- Pogrešna struktura i nedovoljno angažiranje stručnih osoba koje su bile neophodne za rješavanje važnih komunalnih projekata, zapravo su glavni problemi koje sam zatekao u gradu.
Upravljanje politike strukom ostavilo je posljedice na komunalnoj opremljenosti grada, a katastrofalno stanje u komunali proizašlo je iz nedostatka cjelovito sagledanih projekata koji su se radili kampanjski i prema političkim uputama – kazao je gradonačelnik Berket, smatrajući kako projektima nisu upravljale stručne osobe već političari i predsjednici mjesnih odbora.
- EKO Kaštelanski zaljev i kaštelanska Stara cesta, koje današnja oporba spominje kao svoje najvažije projekte, nisu projekti lokalne vlasti već državni, a dijelom i svjetski – kaže Berket upozoravajući kako ih neće biti lako dovesti do kraja jer ih Grad nije adekvatno pratio sa stručnim službama.
Rezultat toga su nepostojanje projekta sekundarne kanalizacije ali i zaključak kako će se postojeći legalni ispusti u more trebati rekonstruirati ili graditi novi, za što će biti potrebno izdvojiti gotovo 90 milijuna kuna ali nedostaje projektna dokumentacija.
Vodovod i kanalizacija
- Dva najvažnija zadatka na koja ćemo se posebno osvrnuti u ovome mandatu su projektiranje cjelokupne vodovodne mreže iznad magistrale kao i projekt sekundarne kanalizacije za sva Kaštela. Posebni naglasak, ističe Breket, dat će se poboljšanju cestovne infrastrukture na području cijelog grada, a u planu je, prema njegovim tvrdnjama, i rekonstrukcija četiri mala vrtića i gradnja dviju malih škola.
- Bude li financijskih mogućnosti otkupit ćemo i zemljišta za izgradnju javnih garaža i dviju malih školi. Važan dio posla odnosi se i na promjene GUP-a i uvođenje u proceduru čak sedam urbanističkih planova uređenja, te dogovor sa Hrvatskim cestama kako bi se ispravilo ono što se bude dalo ispraviti izgradnjom pothodnika na Državnoj cesti D8 – kazao je gradonačelnik Berket.
Upitan da komentira trenutno stanje kaštelanskog turizma, Berket se osvrnuo na činjenicu kako su najveći projekti i ulaganja u turističke objekte zaustavljeni, za što je naveo primjere Čipika, “Resnika”, “Palacea” i “Kemokompleksa”. Kazao je kako će se ono malo kapaciteta s kojima Kaštela raspolažu donekle “ušminkati” s ciljem spašavanja sezone.
JAKOV ŽARKO / EPEHA
Agonija tri firme
Osvrćući se na teško stanje u “Željezari”, “Adriachemu” i “Kaštelanskim staklenicima”, gradonačelnik smatra kako netko produžava agoniju koja najviše šteti samim radnicima.
- Da je država te probleme rješavala prije pet godina, kada se moglo utjecati, odavno su svi zaposlenici mogli raditi na nekim drugim mjestima ili u tim tvrtkama, no to je ipak pitanje vlasnika i države – zaključio je Berket.
Što kažu Berketovi prethodnici?
Barišin: Tužan sam zbog sloma turizma
Mate Barišin, predsjednik Skupštine Općine Kaštela (1986.-1990.): - U vrijeme s kraja 80-tih kada smo se odvojili od Splita i osnovali posebnu općinu, krenuli smo takoreć od same nule. Ono što me danas muči i što mi stvara najveću tugu jest katastrofalni poraz kaštelanskog turizma, jer nikada neću zaboraviti vrijeme kada smo otvorili hotel “Palace” kojemu sam dugo godina bio direktor i kada se u Kaštelima ostvarivalo i do pola milijuna noćenja.
Andromak: Kronično manjka investicija
Veselko Andromak, prvi predsjednik Skupštine Općine u samostalnoj Hrvatskoj (1990.-1993.): - Danas u Kaštelima kronično nedostaje investicijskih projekata koji su zapravo neophodni za otvaranje novih radnih mjesta i poticanje razvoja gospodarstva. Bio sam ratni gradonačelnik, a već tada, a mogu kazati i prije mene, postojali su projekti izgradnje megamarine u Kaštelima, ali i tunela kroz Kozjak, međutim žao mi je što oni još do dandanas nisu ostvareni.
Polić: Stvorili smo puno iz ničega
Mislav Polić, prvi gradonačelnik Kaštela (1993.-1997.): - Zajedno sa Gradskim vijećem i Poglavarstvom u vremenu moga mandata napravili smo strategiju razvoja grada uvažavajući činjenice da su Kaštela drugi po veličini grad u našoj županiji sa najvećim prirastom stanovništva. Nismo imali doslovno ništa, bili smo uistinu hendikepirani, međutim naporima i zajedničkim radom uspjeli smo osnovati brojne institucije počevši od Doma zdravlja, suda, katastra, zemljišnika, sportske dvorane, te niza infrastrukturnih projekata.
Sanader: Treba nam Gospodarska zona iza Kozjaka
Ante Sanader, gradonačelnik (1997.-2005.): - Smatram da bi se najvažniji projekti danas u Kaštelima trebali odnositi na izgradnju komunalne infrastrukture, posebno zbog činjenice što veliki broj građana poviše kaštelanske magistrale nema vodu i kanalizaciju. Kaštela se moraju okrenuti prema gospodarskoj zoni iza Kozjaka i razmišljati o otvaranju novih radnih mjesta – istaknuo je Sanader ističući neke od najvažnijih projekata za vrijeme njegova dva mandata - zatvaranje teške industrije, pokretanje projekta EKO Kaštelanski zaljev, uređenje dijela kaštelanske ceste...
Udovičić: Izgradimo u Sućurcu sportsku dvoranu
Ivan Udovičić, gradonačelnik (2005.-2009.): - Smatram da bi današnja aktualna vlast u gradu trebala nastaviti s projektima koje smo započeli za moga mandata. To su svakako završetak izgradnje vodoopskrbe poviše magistrale, te nastavak projekata na izgradnji kanalizacije, a svakako i očuvanje radnih mjesta u trenutno ugroženim tvrtkama – izjavio je Udovičić i dodao kako bi svakako trebalo završiti sportsku dvoranu u Sućurcu, najveći gradski vrtić i suvremenu osnovnu školu u Štafiliću.
Jakov ŽARKO / EPEHA
Izvor:Slobodna dalmacija
10.09.2010.
