23.11.2017 08:06:36
Navigacija
· Doma
· Članci
· Priuzimanja
· FAQ
· Forum
· Web linkovi
· Kategorije visti
· Kontaktirajte nas
· Foto galerija
· Išći
Uključeni
· Gosti: : 1

· Članovi: : 0

· Upisani: : 111
· Najnoviji: : zvone123
Oglasi
RSS Vijesti
Što je RSS?

Primajte RSS vijesti (FireFox, Internet Explorer):

RSS Vijesti
Radio stanice uživo

HR 1
HR 2
HR 3
Radio Split
Glas Hrvatske

za slušanje vam je potreban

Punta Marjana

Web Camera
Marina Kaštela

Web Camera
Galerije
Jozo Badrov
Mirjana Matić I II III
Ivan Medić
Alemka Plazonić
Knez jamči čisto more, a salata zagađeno!
U posljednje se vrijeme sve više govori o potrebi očuvanja prirode, posebno mora, koje je zbog svoje veličine i dubine još uvijek relativno čisto i s velikim potencijalom samoobnavljanja, naravno, pod uvjetom da je stupanj zagađenosti dovoljno nizak. Naime, na mjestima na kojima je zagađenost zaista velika, pogotovo ako je riječ o zagađenosti naftnim derivatima, života zapravo uopće nema. Na takvim je mjestima oporavak moguć jedino ako se u potpunosti ukloni izvor zagađenja, uključujući i kontaminirani dio, a sve u nadi da će kiše, plime, oseke i vrijeme napraviti svoje.

Čistači s oklopom

Srećom, u našem moru ipak nema tako velikih zagađenja i kontaminiranih zona. Na nekim mjestima kanalizacijske i oborinske vode, koje usput skupe i otpad s cesta i ulica, pretvaraju more u mutnjikavu baru, ali takvih je mjesta u pravilu vrlo malo i, što je najljepše, sve ih je manje. Intenzivno se radi na sanaciji i regulaciji svih otpadnih voda preko kolektora, tako da u more na kraju od svega odlazi samo tehnička voda, koja zapravo ne može narušiti osjetljive ekosustave podmorja.

Ipak, lučke su vode zagađene. Čak i kad su kanalizacijske vode regulirane kolektorom, ostaje problem oborinskih voda koje ispiru kolnike, kao i problem vezan uz brojnost brodica, od kojih je svaka zaštićena antivegetativnim premazom i iz čijih motora povremeno, bez obzira na savršenstvo izvedbe i održavanja, kapne barem kap nekakvog maziva ili goriva.

I dok dio tog zagađenog materijala tone, drugi dio pliva taložeći se na obalama i rivama. Brojni biološki filtratori sudjeluju u čišćenju takvog otpada, uvijek na nesvjesnoj razini. Dagnje i ostale školjke filtriraju more uvlačeći ga kroz uvodni trbušni sifon, te ga nakon filtriranja zajedno s fekalijama izbacuju kroz leđni izvodni sifon. Na taj način neke vrste tijekom dana mogu filtrirati i više od 400 litara mora.

Naravno, takav način disanja i hranjenja ima i negativne posljedice. Školjke koje žive u kontaminiranim lučkim vodama talože nečistoće i toksične tvari u svojim tkivima, a od svih tih taloga najopasniji su teški metali.

Biološki indikatori

Brojne ribe, poput cipala ili salpi, hrane se resinom i ostalim algama koje se hvataju i rastu na barkama, čime neminovno u organizam unose i dio plutajućih maziva i naftnih prerađevina, uključujući i spomenuti otopljeni antivegetativni premaz. Naravno da time i svoje meso u određenoj mjeri kontaminiraju iznimno štetnim tvarima.
Ipak, svi, uključujući i znanost, uzdaju se u samoobnavljajuću moć prirode, računajući s tim da će u nekoj točki, ako ne ranije, a ono na razini aerobnih i anaerobnih bakterija, sve ipak doći u prvotnu ravnotežu.

I uistinu, to se događa i vidljivo je svima koji znaju što treba gledati. A da bismo ih vidjeli, ni ne moramo zaroniti niti biti laboratorijski opremljeni. Često je i običan pogled s obale dostatan da utvrdimo pravo stanje.



Kneza (Coris julis, Linnaeus, 1758.) poznaju svi. To je nježna, elegantna, vretenasto građena i izrazito gibljiva riba gotovo simetrične gornje i donje polovice tijela. Ima malu glavu naoružanu vrlo oštrim stožastim zubima. Prisutna je duž cijelog jadranskog priobalja, nešto više na pučinskoj strani otoka. Ljeti se zadržava u sasvim plitkom moru, dok se zimi povlači u dubine do 100 metara. Knez živi u manjim skupinama nad tvrdim, kamenitim dnom, gdje se hrani sitnim beskralješnjacima, mahom račićima i mekušcima koje može odvojiti od podloge i progutati. Premda ga udičari uglavnom ne vole jer proždrljivo nasrće na udice namijenjene drugoj plemenitijoj ribi te ga izbjegavaju, zapravo bi trebali biti sretni zbog njegova postojanja. Naime, njegova prisutnost u moru jasno nam govori o čistoći mora, jer je knez pouzdan biološki indikator nezagađenog mora. U slučaju zagađenja i onečišćenja, čak i u niskim koncentracijama, knez napušta zagađeno područje i vraća mu se tek nakon što podmorje ponovno ozdravi.

Bodljikava zabluda



Još jedan pouzdan biološki indikatori čistog mora su morski konjici (rod Hippocampus, Rafinesque, 1810.). Premda najveći papučari u ribljem, ali i općenito životinjskom svijetu, također uopće ne podnose zagađeno more, tako da ih nalazimo isključivo na područjima s najčišćim morem.



No, za razliku od tih dviju vrsta, morska salata (Ulva lactuca, Linnaeus, 1753.), koja nastanjuje more do dubine od 23 metra, pouzdan je indikator zagađenog mora. Na mjestima na kojima nalazimo ovu biljku more je u pravilu zagađeno do te mjere da u njemu ne postoji ništa jestivo za čovjeka.



A jedna od čestih zabluda o indikaciji zagađenosti mora vezana je uz crnog ježinca (Arbacia lixula, Leske, 1778.). Naime, mnogi vjeruju da je ovaj bodljikaš indikator zagađenog mora, što je zapravo netočno. Crni ježinac vrlo je otporan biljojed i nastanjuje sva područja na kojima ima dovoljno hrane. Jednako je gusto nastanjen na nekoj lučkoj okomito ozidanoj obali kao i na stjenovitim hridima u kornatskom otočju.

Premda naše more na razini svjetskih mora spada u čistija, zbog geografske zatvorenosti ipak nije neuništivo te teško da može ostati takvo bez konstantne brige i truda na svim razinama. Svaka bačena najlonska vrećica ili boca korak je bliže propasti i uništenju. Iako ovakve riječi mogu zvučati pompozno i pretjerano sudbonosne, činjenice iznesene u priloženoj tablici jasno upućuju na potrebu čuvanja mora i stalne edukacije svih građana o tome koliko je ta briga važna. Ako ne za nas, a ono svakako za buduće naraštaje.
Logirat
Ime

Lozinka



Nisi još član?
pukni ovde pa se registriraj.

Zaboravija(la) si lozinku?
Lozinka ne radi?
Traži da ti pošalju novu pukni ovde.
Vrijeme


CROMETEO

Linkovi
Novine
Dnevnik.hr
Jutarnji List
Nacional
Radio Dalmacija
Slobodna Dalmacija
Večernji List
Vjesnik

Portali
HIDRA-Službena dokumentacija RH
DalmacijaNEWS
Gong
Index
Javno.hr
24Sata
Klik magazin
Monitor
Net.hr
Portal Vatrogasaca Hrvatske
Hrvatski razvojačeni branitelji
JedinoHrvatska.hr



Kaštelanske stranice
Portal Grada Kaštela
Sućurački Portal
Turistička zajednica Kaštela
Kaštelanski Glas Naroda

Zanimljivo
Adventure sport
YouTube
Make life sweeter
Glas naroda
Informatička abeceda
Marjan Vrankulj

Banneri


Za ljubitelje mora i brodova...

Crtanje trajalo: 0.03 sekundi 1,109,553 unikatni posjeta